Apel za sigurnosnu politiku usmjerenu na budućnost
Kakvo je stanje naših odbrambenih sposobnosti i šta bi trebalo promijeniti da bi njemačka država ispunila svoju dužnost da brani svoj narod od vojnih prijetnji? Autor pruža dobro utemeljenu i stručnu analizu snaga i slabosti, istovremeno ocrtavajući mogućnosti i potrebe za djelovanjem.
Ulrich Kirsch: „Ovom knjigom želim doprinijeti da onima koji su s pravom zabrinuti za sigurnost naše zemlje, Evrope i svijeta pokažem potrebe i mogućnosti djelovanja Njemačke u ovom dobu obilježenom visokim geopolitičkim rizicima. Više ne možemo naivno i bez pitanja hodati kroz događaje kao snova. Vrijeme nemilosrdno ističe! Svoju analizu izuzetno složenog perioda u svjetskim događajima, s njegovim vrlo teškim za procjenu međusobnim odnosima sigurnosne politike i rezultirajućim stvarnim i potencijalnim posljedicama, započeo sam u augustu 2024. godine, a završio je sredinom ove godine, nakon prijevremenih saveznih izbora 23. februara 2025. Svako poglavlje počinje širokim pregledom, koji se zatim dopunjuje dubinskim stručnim raspravama i zaključcima kako bi se tema sveobuhvatno obradila i učinila razumljivom i razumljivom u cijelosti.“
Na primjer, vodio sam takvu stručnu diskusiju s Hans-Peterom Weinheimerom. Penzionisani pukovnik učestvovao je u nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima u oblastima civilne zaštite, spremnosti za nuklearne vanredne situacije i komunikacije rizika. Ova diskusija zauzima istaknuto mjesto u mojoj knjizi i bavi se, između ostalog, izjavama o kritičnoj infrastrukturi (KRITIS), pravnom procjenom stroge odvojenosti između pomoći u katastrofama na nivou države i federalne civilne odbrane - posebno u vezi s kapacitetom nacije da upravlja katastrofama velikih razmjera. U nastavku bih želio predstaviti izvatke iz svoje knjige, od kojih neki prevazilaze okvire ove stručne diskusije. Ovi izvatci fokusiraju se na teme liderstva i finansija, kao i na buduća razmatranja savezne vlade na osnovu koalicijskog sporazuma. Nekoliko zaključnih napomena zaokružit će ovaj doprinos.
Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC)
Ono što je nedostajalo našoj državi jeste Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC). Ovo vijeće mora biti sposobno, bez obzira na sastav vlade, da što objektivnije organizuje i koordinira potrebne mjere, posebno u vezi sa vanjskom i unutrašnjom sigurnošću i civilnom zaštitom. Osnova za to mora biti situacija prijetnje, a ne ono što se čini politički ili čak stranački izvodljivim.
Sada postoji: Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC). Davno očekivani politički signal. Koalicioni sporazum ga opisuje na sljedeći način: „Razvijamo Savezno vijeće za sigurnost, u okviru principa resorne odgovornosti, u Vijeće za nacionalnu sigurnost unutar Saveznog kancelarskog ureda. Namijenjeno je koordinaciji ključnih pitanja integrirane sigurnosne politike, razvoju strategija i pružanju strateškog predviđanja, provođenju zajedničke procjene situacije i na taj način služenju kao tijelo za zajedničko političko donošenje odluka. Za sveobuhvatan pristup upravljanju krizama, Njemačkoj je potreban savezno-državni i međuresorni Nacionalni krizni štab Savezne vlade i Nacionalni situacijski centar u Saveznom kancelarskom uredu, gdje se sastavlja sveobuhvatna slika situacije preko resornih granica.“
Namjera koalicionih partnera pri osnivanju Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) vjerovatno će biti kontinuirana procjena sigurnosne situacije, razvoj proaktivnih strategija i pokretanje procesa donošenja odluka koji će im omogućiti da predstave jedinstven stav i glas vanjskom svijetu. Ovo je pohvalan pristup. Nadležnost NSC-a proteže se izvan Evropske unije i obuhvata cijeli svijet. Ministarstva bi također trebala biti u mogućnosti surađivati preko granica odjela. Nadalje, savezne države trebaju sudjelovati u upravljanju krizama putem Nacionalnog situacijskog centra. Kako će se različiti nivoi odgovornosti s njihovim različitim kompetencijama integrirati, postat će jasno tek tokom tekućeg procesa. U ovom multipolarnom svijetu, savezna vlada mora nastojati da ne bude zatečena. Mora predvidjeti situaciju. To znači uvijek biti korak ispred svojih protivnika kako bi preuzela inicijativu.
Novac
Dana 18. marta 2025. godine, kočnica duga ugrađena u Osnovni zakon ublažena je dvotrećinskom većinom u starom njemačkom Bundestagu, glasovima SPD-a, Zelenih i FDP-a, na inicijativu CDU/CSU i SPD-a. Put do ovog amandmana sigurno nije bio blistav primjer parlamentarne demokratije, ali rezultat jeste. Ukupni ishod uključuje poseban fond od 400 milijardi eura namijenjen za odbranu, kako bi se nastavili neadekvatni prvi koraci ka obnavljanju borbene gotovosti Bundeswehra. Isto tako, poseban fond od 500 milijardi eura namijenjen za oronulu i zapuštenu infrastrukturu Njemačke. Ovome se dodaje i stvarno slabljenje kočnice duga kroz "pravilo od 1%" za BDP pod naslovom odbrane. Na primjer, 2024. godine BDP je iznosio 43 biliona eura (izvor: Savezni statistički zavod 2025). Jedan posto BDP-a odgovara 43 milijarde eura, što se, prema ovom sistemu - u zavisnosti od godišnjeg nivoa BDP-a - mora dodijeliti saveznom budžetu za odbranu. Svi izdaci za odbranu koji prelaze ovih 4.300 milijarde eura mogu se finansirati putem duga. To znači da, teoretski, više neće biti nikakvih finansijskih ograničenja za odbrambene napore naše zemlje. Ustav je izmijenjen kako bi se implementiralo "pravilo 1%. Izdaci za odbranu uključuju finansiranje odbrane, civilne zaštite i kontrole stanovništva, obavještajnih službi, zaštite informacionih sistema i pomoći državama napadnutim kršeći međunarodno pravo. Dobra stvar!
Pakt za civilnu zaštitu
Što se tiče civilne zaštite i pomoći u slučaju katastrofa, ugovor je propisao: „Ojačat ćemo saveznu civilnu zaštitu i dodatnu pomoć u slučaju katastrofa i koristiti nove instrumente finansiranja za sveukupnu odbranu savezne i državnih vlada. Ojačat ćemo Savezni ured civilne zaštite (BBK) kao centralnu agenciju i Saveznu agenciju za tehničku pomoć (THW) kao organizaciju za operativno raspoređivanje, te osigurati održiva ulaganja u kapacitete i opremu putem 'Pakta za civilnu zaštitu'.“ Novi instrumenti finansiranja odnose se na poseban fond od 400 milijardi eura.
U prethodno spomenutoj stručnoj diskusiji s Hans-Peterom Weinheimerom na ovu temu, on je objasnio: „Razdvajanje civilne zaštite i pomoći u katastrofama je zastarjelo i u konačnici isključuje saveznu vladu da preuzme odgovornost u mirnodopskoj katastrofi, bez obzira na njenu prirodu ili obim. Osnovni zakon (GG) dozvoljava samo administrativnu pomoć i pomoć u katastrofama od strane savezne vlade u ime pogođene države.“ Neophodni amandman na Osnovni zakon (GG) vjerovatno nema šanse da bude usvojen u ovom trenutku zbog blokirajuće manjine koju drže AfD i Lijeva stranka. Nadalje, Weinheimer je izjavio: „S obzirom na potencijalne izazove (naveo je katastrofu u dolini Ahr 2021. sa 135 smrtnih slučajeva kao primjer) za sistem pomoći u katastrofama, odustajanje od saveznog nivoa kao odgovornog rješavača problema je fundamentalni nedostatak.“ Prema Weinheimeru, ova pravna situacija krši dužnost države da zaštiti svoje građane, kako je utvrđeno u Osnovnom zakonu. Da bi se zaobišao potreban amandman na zakon, uveden je termin „kooperativni federalizam“. Koalicioni sporazum sada se odnosi na „pakt za civilnu zaštitu“. Međutim, s obzirom na navedeni sadržaj, lako bi se moglo steći utisak da je to samo "staro vino u novim bocama". Civilna zaštita jeste i očigledno ostaje posebno složeno pitanje.
Možda će pogled na rad na terenu biti koristan. Stotine predstavnika hitnih službi sastalo se u Deggendorfu, Donja Bavarska, prvog vikenda aprila 2025. godine. Prema izvještaju Christiana Riedla i Marcela Kehrera iz "BR 24", s ovog kongresa proizašle su tri ključne poruke: Prvo, "Civilna odbrana i zaštita stanovništva dugo su mirovale. Od kraja Hladnog rata, ne samo da je regrutacija obustavljena, već su i bunkeri deaktivirani, sirene demontirane, a planovi za vanredne situacije odloženi." Drugo, "Glavne humanitarne organizacije u našoj zemlji predstavile su svoje planove za jačanje civilne odbrane u dokumentu sa stavom. Ove organizacije imaju nekoliko ključnih zahtjeva. Prije svega, jedinstveni sistem upravljanja krizama sa standardiziranim procedurama, zajednička obuka i redovne vježbe." Treće, "Nadalje, potrebno je da se rizici otvoreno predstave javnosti i da postoji nacionalni program medicinske njege u slučaju rata." Kada Nacionalni situacijski centar u Uredu saveznog kancelara provede svoju prvu vježbu za nacionalnu katastrofu, svakako bi bilo preporučljivo preispitati pravnu raspodjelu odgovornosti i obaveza na saveznom i državnom nivou. Ako bi šef vlade tokom stvarne katastrofe otkrio da nema zakonsko ovlaštenje za donošenje odluke, bilo bi prekasno. Nadalje, koalicijski sporazum o civilnoj odbrani navodi: "Izmjenom pravnog okvira za civilnu odbranu omogućit ćemo djelovanje čak i prije stanja napetosti ili nacionalne vanredne situacije. Sveobuhvatna odbrana, a posebno provedba Operativnog plana Njemačka (OPLAN Deutschland), bit će zajednički upravljana i koordinirana kao vojni i civilni zadatak na nivou savezne vlade. Proširit ćemo saradnju između sigurnosnih i civilnih organa i njemačkih oružanih snaga." Detalji "Pakta za civilnu zaštitu" i promjene pravnog okvira za civilnu odbranu s nestrpljenjem se očekuju. U svakom slučaju, konkretni primjeri onoga što treba učiniti bili bi korisni. Proširenje koncepta odbrane, a time i drugog posebnog fonda za potrebne nabavke za civilnu zaštitu, a time i za ukupnu odbranu, bila je logična i zakašnjela odluka.
završne misli
Ne bismo li se trebali više ugledati na naše susjede? Mislim, na primjer, na Švedsku. Oni imaju pristup "Totalne odbrane", koji bismo vjerovatno nazvali sveobuhvatnom odbranom. Posjetio sam ih i bilo mi je vrlo jasno da gotovo svaki Šveđanin ima ulogu – bilo kao rezervista ili pojedinačno u svim oblastima društvenog života – ukoliko njihova zemlja bude napadnuta. Gotland utjelovljuje ovu spremnost za odbranu na posebno izvanredan način.
Finska je bila neutralna zemlja 27 godina; danas je jedan od najvećih podržavalaca Ukrajine i članica je NATO-a od maja 2022. godine. Sama zemlja je iskusila bijedu ruske djelimične okupacije. Švedska je također članica NATO-a od februara 2024. godine i smatra se posebno uzornom u pogledu svojih sposobnosti u pogledu civilne odbrane.
„Nema putokaza na životnim raskrsnicama“, navodno je primijetio Charlie Chaplin. Rat u Evropi i djelimično destruktivna transformacija transatlantskog saveza označavaju takvu raskrsnicu, a sada smo izazvani da konačno postavimo i uvjerljivo uskladimo vlastite putokaze. Ovaj revolucionarni proces počinje u glavama ljudi, uključujući i Njemačku. U tom kontekstu, često se postavlja pitanje: koliko istine Nijemci mogu podnijeti? Činjenica da je odgovor obično pogrešan, što je postalo jasno tokom izborne kampanje za prijevremene savezne izbore u februaru 2025. godine, također se može pripisati političkom „berlinskom balonu“, kojem često nedostaje veza sa stvarnošću. Vanjska i unutrašnja sigurnost su praktično ignorisane tokom izborne kampanje. Ali ne zato što je postojao dogovor, već da bi se izbjegle uočene teškoće za građane. Međutim, ključno pitanje je drugačije: koliko iskreni moramo biti prema sebi, iz lične odgovornosti, kako bismo mogli prepoznati istine i izvući prave zaključke za život koji će i dalje karakterizirati mir i sloboda?
Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u slučaju katastrofa (BBK) na svojoj web stranici navodi koje su pripreme preporučljive – na primjer, šta bi trebalo biti lako dostupno u ruksaku u slučaju požara ili evakuacije. Barem je to nešto!
Ostavite komentar